04/10/2023 Mediteran Film Festival
Mi se u Hercegovini ravnopravno nosimo s produkcijama u regiji
Direktor Tomislav Topić govori o 24. Mediteran Film Festivalu, koji se od 10. do 14. listopada održava u Širokom Brijegu, o velikom broju filmova domaćih autora te o filmu “Kipar iz Graba”, koji je sam režirao, a koji će tijekom festivala doživjeti premijeru.*

Granice se pomiču, tako i ovo izdanje Mediteran Film Festivala nosi rekordan broj prijavljenih filmova. Uz dominantnu Španjolsku, znakovit je broj i domaćih autora u konkurenciji. Što nam to donosi ovogodišnji program u konkurenciji?
Filmovi koji konkuriraju za nagrade žirija podijeljeni su u dvije kategorije, kratke i dugometražne dokumentarce. Tematski festival nije određen, ali uglavnom je riječ o pričama koje danas tište 'malog' čovjeka na svim razinama življenja, od migrantskih nedaća do suočavanja s vlastitim 'demonima' prošlosti. Kroz filmska pripovijedanja većina autora ukazuju na neophodno buđenje svijesti o svemu, kako svaki gledatelji filma ipak razmisli tko smo, gdje idemo i što nas eventualno može zadesiti. Program u konkurenciji je standardno snažan i u smislu odabira različitih tema i u smislu estetike, odnosno umijeća filmovanja. 

Kako bi sadržajno predstavili ovogodišnji MFF?
Sadržajno je dosta sličan prethodnim festivalima s tim da se ovogodišnji može pohvaliti s dosta naslova domaćih, lokalnih autora. MFF je izravno i neizravo utjecao na edukaciju i proizvodnju nekih filmova tako da smo ponosni da smo velikim zalaganjem postali dio kinematografije Bosne i Hercegovine i da se ravnopravno nosimo s produkcijama u regiji.  

Domaći film će zasigurno biti glavna tema ovogodišnjeg festivala. Naime, u programu 'Domaćih autora' prikazujete deset filmskih ostvarenja. 
Malo je prostora da predstavimo svaki film ali  već iskusni lokalni autori pokazuju umijeće filmovanja kroz odabire tema, strukturirajući filmove na kreativnom i vizualnom nivou u snažnu cjelinu filmskog djela. Raznim tehnikama u animaciji postižu čaroban svijet filma u nastojanju da kroz umjetničko pripovijedanje gledatelja odvedu u njemu novi svijet likovnog žongliranja na filmu. U klasičnoj igrano-filmskoj formi redatelji nekad diskretno, a nekad izravno, progovaraju o temama koje su naša svakodnevica. Režirajući filmove prokušanim metodama otvorili su nove teme za raspravu, ukazujući na nesavršenost pojedinca kojeg igraju opet lokalni glumci. U dokumentarcima domaćih autora naglasak je na biografskim filmovima koji sublimiraju život i djelo protagonista. Bilo da se radi o TV formi ili kino, festivalskim filmovima, oni su jednako značajni jer su 'junaci' prvi put obrađeni u filmskom djelu i kao takvi ostaju kulturna baština svima nama. Lokalni dokumentaristi se bave i teškim sudbinama ljudi koji su proživjeli pakao rata i čije se riječi nakon 30 godina istim teškim osjećanjem upijaju kao i u vrijeme njihovih kalvarija.

Postoji li neki naslov koji ste htjeli prikazati na festivalu ali niste uspjeli?
Opet ću se osvrnuti na domaće autore. U postprodukciji su novi filmovi 'Hasanovi ratovi' i 'Zaboravljene stanice' koji nisu završeni do ovog izdanja festivala ali smo nekako htjeli da imamo i njih. Ne postoji sad neki naslov koji bi istaknuo izvan domaće produkcije ali bi volio da su se neki filmovi iz regije, koji su nagrađeni na relevantnim festivalima prijavili za naš program konkurencije. To je uvijek tako, nekad imate ekskluzivu, a nekad vam se ne prijavi neki film koji ste očekivali.

I vi ste autor jednog od tih 'domaćih', riječ je o biografskom dokumentarcu 'Kipar iz Graba'. Zašto ovaj film?
Više je razloga. Da napomenem da se radi o biografskom dokumentarcu o akademskom kiparu Stjepanu Skoki koji sam započeo raditi prije tri godine. Skoko je zanimljiva osoba i kako kaže u filmu njegov profesor Stipe Sikirica da je uvijek imao kuraže, u prijevodu hrabrosti za život i za umjetnički rad. Upravo sam je i ja osjetio kod Skoke i napravili smo taj film. Jedan od razloga je da želim da se umjetnici iz Hercegovine filmski ovjekovječe jer evo na neki način ta zadaća pripada nama malobrojnima koji se bave filmom u Hercegovini. S malim budžetom ali s ekipom kojom je također stalo do ovakvih priča uspjeli smo. Nadam se da je ovo početak filmskog niza o hercegovačkim umjetnicima.    

Kako bi ocijenili stanje u kojem se trenutno nalazi domaća filmska industrija? Koji su najveći izazovi?
Problemi su stalni, ne rješavaju se, stalno se komplicira nešto, a opet s druge strane rade se filmovi koji osvajaju najprestižnije nagrade i rade se naj festivali u regiji. Teško je to objasniti, možda bolje funkcioniramo kad je ovako stanje u smislu financiranja filmske proizvodnje i potpore za ostale filmske djelatnosti. Možda bi se izgubila draž i borba da sve funkcionira kako treba, takav nam je mentalitet. Izazov je steći uvjete da ljudi normalno rade u filmskoj industriji jer nas nema puno i nisu to neki veliki novci da se pokriju svi zahtjevi producenata. 

Mediteran Film Festival će i svoje 24. izdanje, kao i ono prethodno, doživjeti u 'granicama' kino dvorane Borak. Jeste li zadovoljni onim kako se festival odvio prethodne godine, i kako ste se odlučili na ovakav zaokret? 
Više je razloga za promjene na MFF-u. U Hercegovini sve se nekako odvije preko ljeta pa smo se preselili u jesen. Natječaji mnogih institucija u kulturi još nisu gotovi i budžet festivala se nekako definira u ovo doba godine. Također studenti širokobriješke Akademije likovnih umjetnosti  su ovdje, a znamo da naša akademija ima i filmski odjel. Također infrastrukturno je dosta lakše  djelovati ovako nego kad morate napraviti kino, i ostale lokacije morate opremati za festivalske potrebe u vrijeme ljeta. Uglavnom zadovoljni smo jer smo u smislu filmskih programa ostali na razini kao i dosad i uveli neke novine poput novih nagrada itd...

Što je najteže prilikom organizacije jednog ovakvog festivala?
Najteže je isfinancirati festival, također je teško kad vas netko iz organizacije napusti iz razumljivih privatnih razloga pa morate popunjavati i tražiti stručne osobe koje će ih zamijeniti. Ali evo skoro četvrt stoljeća iskustva pa smo naučili svladavati prepreke i stvarno mogu reći, pa skoro bez greške, odradili 23 festivala. 

Mnogi se redatelji i redateljice vjerno vraćaju Mediteran Film Festivala sa svojim novim filmovima. Kako to doživljavate?
To je vrlo lijepo jer tako doživljavam da je MFF ipak jaka referenca u svijetu festivala dokumentarnog filma.

Veći je broj i domaće publike koja prati dokumentarac, je li i to potvrda kvalitete? 
Dokumentarac se ravnopravno nosi s igranim filmom, pobjednik ovogodišnje Pule je dokumentarni film. Mislim da i publika to prepozna, ono što mogu vidjeti kod nas teško će pronaći na ostalim platformama ili će morati čekati koju godinu da vide ovakve filmove. MFF je zbilja mjesto gdje se mogu vidjeti nekonvencionalni i odlični novi dokumentarni filmovi.   

*Tekst objavljen u Večernjem listu. 






Copyright © 2000-2023 MFF. All rights reserved.