To je upravo ono čemu težimo, da most koji gradimo između lokalne zajednice i europskih politika ne bude samo tehnički ili administrativni, nego živi, uključiv i sadržajan, i da se gradi kroz ljude, ideje i projekte koji imaju stvaran utjecaj na zajednicu.Partnerstvo s Mediteran Film Festivalom i drugim kulturnim manifestacijama u Županiji Zapadnohercegovačkoj za nas ima stratešku vrijednost. Kroz takve suradnje europske integracije dobivaju ljudsko lice, one se više ne doživljavaju kao apstraktni proces “negdje tamo u Bruxellesu”, već kao konkretan, lokalni doživljaj Europe kroz projekte, film, umjetnost, dijalog i otvorenost.Festivali su prirodna mjesta susreta, oni povezuju publiku, autore, institucije, sektor obrazovanja, civilno društvo i međunarodne partnere. Upravo tu prepoznajemo prostor za djelovanje, da kao Ured podržimo, povežemo i pomognemo u razvoju projekata koji imaju europski potencijal, ali i snažnu lokalnu ukorijenjenost. Ono što nas posebno veseli je da se kroz ovakva partnerstva širi svijest o europskim mogućnostima, da se mladi potiču na uključivanje, da se razvijaju nove ideje, i da kulturni sektor sve više prepoznaje sebe kao sastavni dio europskog integracijskog procesa.

Apsolutno, upravo je ta živa interakcija između lokalnih dionika i međunarodnih gostiju jedan od najvažnijih elemenata otvaranja Županije Zapadnohercegovačke prema europskom kulturnom prostoru. Kada renomirani umjetnici, predavači i stručnjaci iz različitih zemalja dođu ovdje, ne dolaze samo prenijeti znanje ili iskustvo, oni dolaze ući u dijalog s lokalnom zajednicom, upoznati našu kulturnu scenu, i u nekim slučajevima, postati njezin dio.Ta razmjena ideja, pristupa i perspektiva ono je što osvježava i osnažuje lokalnu kulturnu dinamiku, ali i pozicionira našu regiju na europskoj kulturnoj karti. Jer kad stvaramo prostore u kojima se lokalno i međunarodno susreću, poput festivala, radionica, panel diskusija, tada gradimo mostove koji nadilaze granice, i upravo to je bit europskog kulturnog prostora.Za Ured za europske integracije, ovo nije samo kulturno pitanje, nego i strateško sredstvo povezivanja s europskim vrijednostima i praksama. Vjerujemo da kultura može i mora biti predvodnik u tom procesu, jer otvara vrata, ruši barijere i gradi povjerenje.Zato ćemo i dalje snažno podržavati inicijative koje omogućuju ovu vrstu interkulturnog dijaloga i suradnje, jer smatramo da je upravo to najautentičniji način na koji se jedna regija može otvarati i razvijati u europskom duhu, ne imitirajući, nego surađujući i doprinoseći vlastitim sadržajem.

Apsolutno, vjerujemo da kultura ne samo da može, nego mora biti katalizator održivog turizma u Hercegovini. Nažalost, kultura i razvojne strategije se često promatraju kao dva odvojena svijeta, ali upravo njihovo povezivanje otvara prostor za dugoročne, održive modele razvoja.Upravo iz tog razloga, ovogodišnji Forum za održivi turizam, koji organiziramo u okviru projekta RomansWineDanube, nosi naziv „Kultura kao inspiracija za turizam“. Na forumu ćemo predstaviti Akcijski plan održivog turizma Županije Zapadnohercegovačke, koji između ostalog naglašava važnost kulturnih resursa i tradicije. Županija Zapadnohercegovačka kao i cijela Hercegovina ima ogroman kulturni potencijal, od materijalne i nematerijalne baštine do suvremene umjetničke produkcije. No taj potencijal neće sam od sebe postati turistički resurs. Potrebna je promišljena strategija koja kulturu stavlja u središte razvoja, ne kao dekoraciju, nego kao nositelj identiteta, autentičnosti i kvalitete doživljaja.Kultura ima sposobnost dodati vrijednost turizmu, čini ga smislenijim, sadržajnijim, povezanijim s lokalnom zajednicom. Posjetitelji danas sve više traže autentična iskustva, a ne samo atrakcije. U tom smislu, kulturni programi, festivali, lokalne priče i kreativne industrije mogu biti ključni elementi turističke ponude koja poštuje prostor, zajednicu i okoliš.Forum u okviru festivala vidimo kao važnu priliku da se dionici iz različitih sektora,  kulture, turizma, javne uprave i obrazovanja, okupe i zajednički razmišljaju o novim modelima suradnje, a uloga Ureda za europske integracije tu je poveznička, želimo potaknuti takva partnerstva i pomoći u stvaranju projekata koji povezuju kulturni sadržaj s razvojnim ciljevima, uključujući i korištenje europskih fondova. Hercegovina ne treba masovni turizam, treba pametni, održivi turizam, u kojem kultura ima središnje mjesto. I vjerujemo da upravo kroz ovakve inicijative možemo doći do tog cilja.

Kulturne manifestacije mogu igrati ključnu ulogu u oblikovanju nove razvojne paradigme Županije Zapadnohercegovačke i Hercegovine u cjelini, one koja se temelji na održivosti, sadržaju i identitetu, a ne isključivo na sezonalnosti ili tradicionalnim oblicima turizma.Turizam koji se oslanja samo na gastronomiju ili prirodne ljepote često ostaje ograničen u vremenu i prostorno, najviše se osjeti u ljetnim mjesecima i u poznatim točkama. S druge strane, kulturno-umjetnički turizam ima dugoročni potencijal, on stvara razloge za dolazak tijekom cijele godine, privlači raznoliku publiku i izgrađuje prepoznatljivost regije na temelju njezine kreativnosti, autentičnosti i suvremenog izraza, a nadopunjuje se sa drugim turističkim sadržajima.Mediteran Film Festival već sada pokazuje kako kulturni sadržaj može stvoriti konkretne razvojne učinke, ne samo kroz broj posjetitelja, već i kroz podizanje profila regije, povezivanje s međunarodnim partnerima, jačanje kulturnih i kreativnih industrija, pa čak i kroz obrazovanje i uključivanje mladih.Za nas je ovo važan smjer, graditi turizam koji nije slučajan ili potrošan, nego promišljen, ukorijenjen u lokalnu zajednicu i povezan s europskim vrijednostima. A to predstavljamo kroz Akcijski plan održivog turizma u okviru Foruma. U tom kontekstu, kulturne manifestacije su idealne platforme za to, jer spajaju lokalno i globalno, tradiciju i suvremenost, publiku i stvaratelje.Zato ih ne doživljavamo samo kao događaje, nego kao strateške resurse razvoja, koji mogu pomoći da Županija Zapadnohercegovačka postane prostor ne samo za odmor, nego i za doživljaj, znatiželju, inspiraciju i dijalog. A to je temelj svake suvremen i održive turističke politike.

To je jedno od ključnih pitanja današnjeg kulturnog razvoja, i moram otvoreno reći da se percepcija kulture kao ‘troška’ još uvijek prečesto javlja, pogotovo u sredinama koje se suočavaju s ekonomskim izazovima. Međutim, sve više primjera pokazuje da je kultura zapravo snažna investicija s višestrukim povratom, ne samo financijskim, nego i društvenim, obrazovnim i razvojnim.Za gospodarstvenike i donositelje odluka najvažnije je povezati kulturu s konkretnim učincima: kulturni projekti i festivali donose posjetitelje, stvaraju potražnju za uslugama, smještajem, ugostiteljstvom, prijevozom, lokalnim proizvodima. Podižu vidljivost regije, brendiraju je, i stvaraju novu vrijednost koja ostaje i nakon što događaj završi.Ali osim ekonomskog učinka, postoji još važniji, društveni povrat ulaganja u kulturu. Kultura gradi zajedništvo, podiže razinu obrazovanja, potiče kritičko mišljenje, uključuje mlade i marginalizirane skupine, stvara osjećaj pripadnosti. To su temelji stabilnog i zdravog društva, a bez toga nema ni održivog gospodarstva.Naš zadatak kao Ureda za europske integracije jest prevesti te koristi na jezik koji razumiju svi akteri razvoja. To znači: pokazivati primjere dobre prakse, raditi analize učinaka, uključivati gospodarstvenike u projekte od samog početka, i razvijati modele partnerstva u kulturi.Kultura nije luksuz, ona je strateška razvojna komponenta. I tko to danas prepozna, sutra ima konkurentsku prednost. Na sreću, vidimo da se ta svijest polako, ali sigurno mijenja i kod nas.

Europske integracije pružaju snažan alat za jačanje kulturnih inicijativa, kako kroz konkretne izvore financiranja, tako i kroz uspostavljanje mreža međuregionalne suradnje koje tim inicijativama omogućuju izlazak iz lokalnog okvira i pozicioniranje na europskoj razini.Programi poput Kreativna Europa, programi prekogranične suradnje, Horizon Europe, posebno u dijelu koji se odnosi na društvene i kulturne inovacije, te brojni drugi fondovi, omogućuju kulturnim akterima ne samo financijsku potporu, nego i priliku za povezivanje s partnerima iz drugih zemalja, razmjenu iskustava, zajednički razvoj projekata i pristup novim publikama.Ono što je ključno jest razumjeti da europski programi ne promatraju kulturu izolirano, ona je promatrana kao dio šireg razvoja: gospodarstva, obrazovanja, inovacija, održivosti. Upravo zbog toga, kulturne inicijative koje uspijevaju ispričati svoju priču u tom širem kontekstu, primjerice, kroz povezivanje s turizmom, obrazovanjem ili društvenim uključivanjem, imaju veće šanse za uspjeh i veću vidljivost.Ured za europske integracije aktivno radi na tome da pomogne lokalnim akterima da prepoznaju ove mogućnosti, bilo kroz informiranje, edukaciju, tehničku pomoć u pripremi projektnih prijedloga ili povezivanje s potencijalnim partnerima. Također, kroz međuregionalne inicijative, radimo na umrežavanju s drugim europskim regijama koje dijele slične izazove i potencijale, jer takve suradnje često rezultiraju kvalitetnim i međunarodno prepoznatim projektima.Upravo jedan od takvih primjera je projekt „RomansWineDanube“, koji trenutačno provodi Ured za europske integracije kroz programa INTERREG DANUBE 2021-2027 i koji okuplja partnere iz različitih europskih regija iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Crne Gore. Tema projekta upravo je kulturni turizam i festivali kao važan dio kulturnog i turističkog sadržaja, s naglaskom na vinske i rimske festivale, a mi smo ove godine u ovu priču uključili Festival Trnjak u Ljubuškom, kao jednu posebnu i jedinstvenu manifestaciju. Isto tako i Forum održivog turizma, koji organiziramo u okviru Mediteran Film Festivala, sastavni je dio ovog projekta. 

Rekao bih da se kulturni identitet Županije Zapadnohercegovačke gradi upravo na dinamičnom spoju svega navedenog: tradicije, suvremenosti i otvorenosti prema novim idejama. Nije riječ o izboru između jednog ili drugog, već o spajanju onoga što baštinimo s onim što nas danas oblikuje i usmjerava prema budućnosti.Kroz partnerstvo s MFF-om, kao i s drugim festivalima i događajima, nastojimo upravo to, stvoriti platformu koja afirmira autentičnost lokalne kulturne baštine, ali i otvara prostor za suvremene umjetničke i društvene prakse, za dijalog s novim generacijama, novim temama i novim formatima izražavanja.Taj identitet nije nešto statično, on se stalno razvija, oblikuje kroz suradnju, kroz umjetnost, kroz festivale, i kroz otvorenost prema regiji i Europi. Na taj način Županija Zapadnohercegovačka postaje kulturno živo i relevantno mjesto, ne samo u lokalnom nego i u širem kontekstu.Ono što dodatno cijenimo u partnerstvu s festivalom jest njegova sposobnost da povezuje zajednicu, različite sektore i publiku, i da se kultura ne doživljava samo kao proizvod, već kao proces, proces izgradnje identiteta, povezivanja i društvene kohezije.Dakle, da, riječ je o identitetu koji je utemeljen u tradiciji, ali koji se ne boji preispitivanja, izazova i rasta kroz suvremenost i otvorenost. To je, po našem mišljenju, jedini održiv put naprijed.

Apsolutno, MFF je prerastao okvire klasičnog filmskog festivala. Iako je film njegova jezgra, ono što ga čini zaista relevantnim jest činjenica da se oko filmskog programa razvija cijeli sloj društvenih, kulturnih i razvojnih tema koje su itekako važne za lokalnu zajednicu, regiju i širi društveni kontekst.Kroz forume, panele, popratne programe i neformalne susrete, festival funkcionira kao platforma za promišljanje društvenih izazova, bilo da je riječ o održivom razvoju, kulturnom turizmu, europskim integracijama, pitanju kulturne politike, demokratskih vrijednosti ili kulturne diplomacije.MFF je u tom smislu otvoren prostor dijaloga, između umjetnika, institucija, lokalne zajednice i međunarodnih partnera. Upravo ta sposobnost festivala da okuplja različite glasove i perspektive čini ga važnim alatom za društvenu refleksiju i kulturno povezivanje.Osim toga, u kontekstu europskih integracija, festivali poput MFF-a sve više preuzimaju ulogu kulturnih ambasadora, oni povezuju lokalno s globalnim, spajaju tradiciju s inovacijom, i nude format u kojem se može razgovarati o temama koje nadilaze granice i sektore.Zato vjerujemo da MFF i drugi festivali I kulturni događaji ne doprinosi samo kulturnom životu, nego i širem društvenom razvoju Županije Zapadnohercegovačke, te da je njihova uloga kao platforme za društvene rasprave ne samo dobrodošla, nego i nužna u današnjem vremenu.

Mediteran Film Festival vidim kao stabilnu i prepoznatljivu europsku platformu za dokumentarni film, ali i kao kulturni most između nas i Europe, prostor gdje se ne prikazuju samo filmovi, nego gdje se razmjenjuju ideje, razvijaju partnerstva i potiču pozitivne društvene promjene.Vjerujem da MFF ima potencijal biti jedan od ključnih kulturnih aktera u procesu europskih integracija, jer već sada pokazuje ono što Europa traži: regionalnu autentičnost, međunarodnu otvorenost, angažiranost u društvenim temama i sposobnost da poveže različite sektore, od kulture i obrazovanja do turizma i održivog razvoja.